27 feb Diskriminatorni tretman prava glasa na izborima u Bosni i Hercegovini

U nedavnom slučaju Kovačević protiv Bosne i Hercegovine (Predstavka broj 43651/22, 29.8.2023. godine), Evropski sud za ljudska prava sa šest glasova “za” presudio je da je došlo do kršenja člana 1 Protokola broj 12 (opća zabrana diskriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima. Kršenja se odnose na nemogućnost podnositelja predstavke da glasa za kandidate po svom izboru na parlamentarnim i predsjedničkim izborima na državnom nivou.

U pozadini slučaja je Ustav Bosne i Hercegovine, koji kategorizira stanovništvo kao “konstitutivne narode” (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) i “Ostale i građane Bosne i Hercegovine”. Podjela moći očigledna je u Domu naroda (drugom domu državnog Parlamenta) i u Predsjedništvu, gdje je zastupljenost određena prema etničkoj pripadnosti, ograničavajući sudjelovanje pojedinaca koji nisu povezani s dominantnim etničkim grupama.

Podnositelj predstavke, građanin sa prebivalištem u Sarajevu, u Federaciji BiH, bez pripadnosti bilo kojem “konstitutivnom narodu”, tvrdio je da je njegov izbor prilikom glasanja bio ograničen na izbore za Predsjedništvo, gdje je pravo sudjelovanja dopušteno samo kandidatima koji su se izjasnili kao Bošnjaci i Hrvati. Dodatno, pojedincima koji nisu pripadnici niti su povezani s bilo kojim “konstitutivnim narodom” bilo je zabranjeno glasati za kandidate po njihovom izboru na zakonodavnim izborima.

Sud je priznao historijski kontekst oblikovan posljedicama brutalnog sukoba, zbog čega su etnička pitanja smatrana neophodnim za mir. Ipak, istaknuto je da Dom naroda, koji trenutno ima potpune zakonodavne ovlasti, mora predstavljati sve segmente društva. Sud je primijetio da “isključujući određene građane iz ove institucije na osnovu njihove etničke pripadnosti, postojeći aranžmani uspostavili su odnose s visokim stepenom relevantnosti etničkih aspekata i/ili zastupljenosti u odnosu na političke, ekonomske, socijalne, filozofske i druge aspekte i/ili zastupljenost, čime su produbili etničke podjele u zemlji i podrivali demokratski karakter izbora”.

Kao rezultat toga, Evropski sud za ljudska prava zaključio je da je došlo do kršenja člana 1 Protokola broj 12, s obzirom na to da kombinacija teritorijalnih i etničkih zahtjeva predstavlja diskriminatorni tretman. Ovo kršenje proširuje se na pravo sudjelovanja na izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao i na izbore za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Sud je utvrdio da nema potrebe zasebno ispitivati dopuštenost ili osnovanost člana 3 Protokola 1, samog ili u vezi s članom 14.