07 sep Komercijalni brendovi koji imaju društveno političku poruku ne mogu se tretirati isključivo u komercijalnom kontekstu
U predmetu Gachechiladze protiv Gruzije (predstavka br. 2591/19, 22.07.2021) Evropski sud za ljudska prava („ESLJP“) utvrdio je povredu člana 10 (sloboda izražavanja) Evropske konvencije o ljudskim pravima (“Konvencija”).
Predmet se tiče upravnog prekršajnog postupka protiv podnositeljke predstavke, preduzetnice, zbog njenog reklamiranja kondoma. Podnositeljka predstavke je proizvodila kondome pod imenom Aiisa, čije je doslovno značenje „ta stvar“. Prema navodima podnositeljke predstavke naziv marke odražava neprijatnosti koje su neki potrošači navodno imali pri kupovini kondoma. Ona je takođe izjavila da je lagani sarkazam deo Aiisine slike. Dizajn pakovanja kondoma varirao je i uključivao je prikaze popularnih izmišljenih likova, bivših i sadašnjih gruzijskih i ne-gruzijskih istorijskih i političkih ličnosti, pozivanje na političke događaje, razne predmete poput lizalica, različite citate iz gruzijske književnosti, muzičke dizajne, popularne slogane, fraze koje navodno odražavaju društvene pristrasnosti (na primer, „gruzijski gejevi ne postoje“) ili uključuju igru reči, dizajne koji izražavaju podršku LGBT zajednici i druge slike. Kondomi su se prodavali na internetu i putem automata.
Tokom prvostepenog postupka, podnositeljka predstavke se neuspešno oslanjala na različite predmete koje je razmatrao Ustavni sud tvrdeći da nije dato dovoljno opravdanja zašto su predmetne slike prekršile Zakon o oglašavanju. Podnositeljka predstavke je kažnjena novčanom kaznom, naređeno joj je da prestane koristiti i širiti relevantne dizajne i da izda opoziv proizvoda u odnosu na već distribuirane proizvode. Žalila se neuspešno.
Domaći sudovi su utvrdili da su četiri dizajna, korišćena na društvenim medijima i na pakovanju kondoma, neetička.
Četiri sporna dizajna se odnose na:
1.Dizajn – Slika sa pandom i tekstom „Masturbirao bih ali Bogojavljenje je“ – Bogojavljenje je najstariji hrišćanski praznik, jedan od [dvanaest velikih praznika]. Prema Jevanđelju, ovaj sveti dan vezan je za Krštenje Hristovo… i iz toga proizlazi praksa krštenja i prva sveta tajna Crkve.
- Dizajn- ‘Čudesna pobeda’ i slika – Bitka kod Didgorija, otuda i čudesna pobeda. Bitka kod Didgorija zauzima posebno mesto u istoriji Gruzije. Ova pobeda je simbol nezavisnosti i borbe za slobodu, jedinstvo i predanost zemlji. Na proizvodu je prikazana kraljevska kruna – nosač od nacionalnog značaja.
- Dizajn – ‘Kraljevski dvor unutar Tamare’ i slika – Kralj Tamar vladala je kao monarh Gruzije od 1184. godine, predstavnik kraljevske dinastije Bagrationi. Njen naslov je bio sledeći: Kralj kraljeva i Kraljica kraljica … [T] Pravoslavna crkva kanonizirala je kralja Tamaru, [i] njeno lice je prikazano na brojnim freskama.
- Slika – „ruka blagoslova“ – gesta ruke koju koriste verski službenici. Ruka blagoslova prikazana je na brojnim freskama svetaca, a koriste je i verski službenici prilikom blagosiljanja parohije.
ESLJP je primetio da izgleda da je brend Aiisa podnositeljke predstavke imao za cilj pokretanje i/ili doprinos javnoj raspravi o različitim pitanjima od opšteg interesa. Konkretno, deklarisani cilj brenda, izražen u vreme lansiranja, bio je razbijanje stereotipa i „pomoć u pravilnom razumevanju seksa i seksualnosti“. Štaviše, čini se da je nekoliko dizajna koje je brend koristio bio i društveni, ali i politički komentar različitih događaja ili pitanja. Stoga, argument Vlade da se “izraz” podnositeljke predstavke mora tretirati kao da je napravljen isključivo u komercijalnom kontekstu, dajući vlastima široku slobodu procene na domaćem nivou, treba tretirati s određenim oprezom. U okolnostima u kojima je poruka o pitanjima od javnog interesa barem delimično uključena, polje slobodne procene domaćih sudova bilo je nužno uže u poređenju sa situacijama koje se tiču isključivo komercijalnog govora.
Što se tiče trećeg dizajna, ESLJP se složio da kanonizovanje javne ličnosti ili bilo koje osobe, samo po sebi ne može poslužiti da se isključi diskusija o njihovoj personi u javnoj raspravi. Takođe, suprotno onome što sugerišu zaključci domaćih sudova, izbor medija izražavanja – proizvodnja i širenje kondoma u ovom predmetu – ne treba smatrati samim po sebi neprikladnim u proceni da li izraz može doprineti javnoj raspravi o pitanjima važnim za društvo. Međutim, ESLJP nije izgubio iz vida propust podnositeljke predstavke da na domaćem nivou pruži obrazloženje kako je upotreba te osobe na kondomima sa znakom koji je pratio započela ili doprinela bilo kojoj javnoj raspravi u opštem interesu. S tim u vezi, u nedostatku ubedljivih argumenata podnositeljke predstavke, ESLJP nije mogao da utvrdi da su domaći sudovi pogrešili u zaključku da se dizajn može posmatrati kao uvreda za Gruzijce koji slede pravoslavnu hrišćansku veru.
Što se tiče preostalih dizajna, međutim, okolnosti su drugačije. Konkretno, što se tiče prvog dizajna koji prikazuje lice pande i koji se odnosi na hrišćanski sveti dan, ESLJP je uzeo u obzir obrazloženje Apelacionog suda da su slika i propratni tekst neopravdano uvredili način života pravoslavnih hrišćana i versko učenje da bi seksualne odnose trebalo izbegavati tokom posta vezanog za važne verske praznike. Međutim, ESLJP nije bio uveren da su ti razlozi bili dovoljni da opravdaju neophodnost mešanja u demokratsko društvo. Konkretno, ne može se zanemariti činjenica da je dizajn samo replicirao već postojeći umetnički izraz anonimne grupe po imenu Panda koja je u to vreme imala više od milion pregleda na You Tube-u i približno 15.000 „lajkova“.
Što se tiče drugog (dizajn sa krunom) i četvrtog (ruka blagoslava) dizajna, ESLJP je utvrdio da je, uprkos podnescima podnositeljke predstavke, tokom čitavog postupka protiv nje ostalo nejasno zašto su domaći sudovi smatrali da pozivanje na istorijski događaj, prikaz krune ili ženske leve ruke na kondomima mogu potpasti u definiciju neetičkog oglašavanja predviđenog Zakonom o oglašavanju. Takođe nije objašnjeno da li je postojala neka „hitna društvena potreba“, u smislu sudske prakse ESLJP-a, da se ograniči širenje ta dva dizajna. Shodno tome, nijedan od razloga koji su naveli domaći sudovi nije bio relevantan da opravda nužnost i proporcionalnost mešanja u slobodu izražavanja podnositeljke predstavke.
Konačno, ESLJP osporava očiglednu implikaciju u odlukama domaćih sudova da su stavovi o etici pripadnika Gruzijske pravoslavne crkve imali primat u balansiranju različitih vrednosti zaštićenih Konvencijom i Ustavom Gruzije. ESLJP je ponovio da u pluralističkom demokratskom društvu oni koji se odluče za slobodu ispoljavanja svoje religije moraju tolerisati i prihvatiti poricanje drugih verskih uverenja, pa čak i širenje doktrina neprijateljskih prema njihovoj veri.
U svetlu gore navedenog, ESLJP je zaključio da barem što se tiče tri od četiri sporna dizajna, razlozi koje su izneli domaći sudovi nisu bili relevantni i dovoljni da opravdaju mešanje prema članu 10 stav 2 Konvencije. Stoga je došlo do povrede člana 10 Konvencije.
Preuzeto sa zvaničnog sajta Evropskog suda za ljudska prava