Nedostatak uspostavljenog pravnog okvira za zaštitu privilegije advokata-klijenta prilikom pretresa e-prepiske dovela do povrede Konvencije

U slučaju Saber protiv Norveške (br. 459/18 od 17.12.2020 godine) Evropski sud za ljudska prava („ESLJP“) utvrdio je kršenje člana 8 (pravo na poštovanje prepiske) Evropske konvencije o ljudskim pravima („Konvencija“).

Slučaj se odnosio na privilegiju advokata-klijenta („PAK”) i pravni spor oko pametnog mobilnog telefona podnosioca predstavke koji je policija pretražila. Telefon podnosioca predstavke zaplenila je policija 23. novembra 2015. godine u kontekstu krivične istrage protiv dve osobe zbog zavere radi ubistva podnosica predstavke.

Policija je želela da pretraži telefon kako bi rasvetlila moguće sukobe između osumnjičenih i podnosioca predstavke. Podnosilac zahteva je izjavio da se na njegovom telefonu nalazila prepiska e-pošte i SMS-a sa dva advokata koji su ga branili u drugom krivičnom predmetu, za koji je bio osumnjičen (postupak koji je završen oslobađajućom presudom 2019. godine). Policija i podnosilac predstavke složili su se da bi kopirane podatke sa njegovog telefona prvo trebalo da filtriraju sudovi i uklone sve podatke zaštićene PAK-om pre nego što je policija mogla da izvrši njihovu pretragu. Međutim, Gradski sud je tada odustao od postupka filtriranja jer je Vrhovni sud u međuvremenu doneo odluku – koja nije povezana sa slučajem podnosioca predstavke – ukazujući da bi u stvari policija trebalo da filtrira takve podatke.

Prvo, ESLJP je primio k znanju okolnost da postupci koji se odnose na filtriranje PAK-a u slučajevima kao što je ovaj od početka nisu imali jasnu osnovu u nacionalnom Zakoniku o krivičnom postupku. Drugo, podnosilac predstavke bi teško mogao da predvidi stvarni oblik postupka  – uprkos tome što mu je bilo dozvoljeno da se usprotivi filtriranju podataka od strane policije – s obzirom na to da su postupci efektivno reorganizovani nakon odluke Vrhovnog suda. U tom kontekstu ESLJP je naglasio da je primetio da je vlada zaista ukazala na postojeće proceduralne mere zaštite u vezi s pretresima i zaplenama uopšte; zabrinutost ESLJP je, međutim, nedostatak uspostavljenog okvira za zaštitu PAK-a u slučajevima kao što je ovaj. Po tom pitanju, ESLJP je takođe ukazao na nedostatak odredbi koje odgovaraju situacijama u kojima podaci PAK čine deo serija digitalno uskladištenih podataka, i ukazao da bi bilo prirodno da se tačno pitanje koje je nastalo u ovom slučaju reguliše formalnim putem, zakonskim odredbama.

Po mišljenju ESLJP-a, nedostatak predvidivosti u ovom slučaju, zbog nejasnoće pravnog okvira i nedostatka proceduralnih garancija koje se konkretno odnose na zaštitu PAK-a, već nije ispunio zahteve koji proizilaze iz kriterijuma da mešanje mora biti u skladu sa zakonom u smislu člana 8 stav 2 Konvencije. U svetlu gore navedenog, ESLJP je zaključio da je došlo do kršenja člana 8 Konvencije.

Preuzeto sa zvaničnog sajta Evropskog suda za ljudska prava