20 jan Neosnovano zlostavljanje od strane srpske policije
U slučaju Zličić protiv Srbije (predstavke br. 73313/17 i 20143/19 od 26.01.2020), Evropski sud za ljudska prava jednoglasno je zaključio da je došlo do kršenja člana 3 (zabrana nehumanog ili ponižavajućeg postupanja) Evropske Konvencije o ljudskim pravima („Konvencija“).
Slučaj se odnosio na navodno maltretiranje podnosioca predstavke od strane policije, istragu njegovih navoda i postupak koji je sledio. U januaru 2014. godine policija je prišla podnosiocu predstavke i njegovom prijatelju dok su sedeli napolju na klupi sa upitom da li mala plastična kesa pripada njima (Vlada je izjavila da je u kesi bio kanabis). Podnosilac predstavke je potom uhapšen. Nakon hapšenja, podnosilac predstavke je tvrdio da su ga u policijskoj stanici pretukli i svukli, kao i da su mu upućene pretnje u vezi sa njegovom porodicom i devojkom. U strahu od zlostavljanja, potpisao je potvrdu o zapleni dokaza. Vlada je sa druge strane utvrdila da je podnosilac predstavke saslušan u skladu sa zakonom i da se nije protivio ponašanju policajaca.
Podnosilac predstavke je u septembru 2019. godine pokrenuo građanski postupak u vezi sa navodnim policijskim zlostavljanjem. Novosadski prvostepeni sud prihvatio je njegove glavne argumente i dosudio mu novčanu naknadu od 670 evra (EUR) na ime bola i patnje, 835 EUR za pretrpljeni strah i 605 EUR na ime troškova. Te nagrade su kasnije umanjene u žalbenom postupku, ali je presuda potvrđena.
ESLJP je primetio da su domaći građanski sudovi prihvatili verziju događaja podnosioca predstavke u dovoljnoj meri da utvrde da je pretrpeo zlostavljanje. ESLJP je takođe posebno uzeo u obzir i medicinske dokaze i tvrdnju njegovog prijatelja da je podnosilac predstavke pretrpeo zlostavljanje. ESLJP je nadalje prihvatio da je prinuda bila faktor radi potpisivanja potvrde o zapleni od strane podnosioca predstavke.
Na kraju, ESLJP je primetio nedostatak alternativnog objašnjenja Vlade u vezi s tim kako je podnosilac predstavke povređen. Podnosilac predstavke je prema tome pretrpeo nehuman i ponižavajući postupak.
ESLJP je takođe utvrdio kršenje člana 3. Konvencije s obzirom na nedostatak adekvatne istrage o navodima koje je podnosilac predstavke izneo. ESLJP je primetio da su srpski građanski sudovi uspostavili vezu između patnje koju je podnosilac predstavke pretrpeo i njegovog zlostavljanja od strane policije, utvrdivši da je država odgovorna. Međutim, novčana naknada je bila neadekvatna i nije sprovedena odgovarajuća policijska istraga o zlostavljanju. Stoga je došlo do suštinske povrede člana 3 Konvencije kao i proceduralne povrede u načinu na koji su vlasti reagovale na navode.
Preuzeto sa zvaničnog sajta Evropskog suda za ljudska prava