15 okt Novčana kazna zbog intervjua u kojem je spomenuta upotreba marihuane dovela do kršenja Konvencije
U slučaju Ringier Axel Springer Slovačka, a.s. protiv Slovačke (br. 4) (predstavka br. 26826/16, 23.09.2021) Evropski sud za ljudska prava („ESLJP“) je jednoglasno zaključio da je došlo do povrede člana 10 (sloboda izražavanja) Evropske konvencije o ljudskim pravima (“Konvencija”). Podnosilac predstavke, Ringier Axel Springer Slovačka, a.s. je slovačka kompanija koja je osnovana 1990. godine i registrovana je u Bratislavi. Slučaj se ticao televizijskog programa podnosioca predstavke u kojem je poznati pevač navodno izrazio podršku legalizaciji marihuane, a novinar se navodno složio sa njim. Zbog navedenog programa je protiv kompanije podnosioca predstavke pokrenut upravni postupak, u kojem je podnosilac predstavke kažnjen novčanom kaznom 2012. godine zbog kršenja zabrane promovisanja upotrebe droga. Drugu odluku protiv kompanije podnosioca predstavke doneo je Savet za radiodifuziju 2014. godine.
Kompanija podnosioca predstavke je tvrdila da je samo predstavila mišljenja X. o kojima je obavestila javnost o stvari od javnog interesa.
ESLJP je prihvatio da je došlo do mešanja u slobodu kompanije podnosioca predstavke, te je zbog toga odlučio da utvrdi da li je mešanje bilo neophodno u demokratskom društvu. ESLJP je posebno naglasio činjenicu da izjave nisu date od strane kompanije podnosioca predstavke, ali od strane učesnika u intervju.
Zbog svog značaja za demokratiju, ESLJP je ponovio da je novinarstvo podložno zaštiti predviđenoj članom 10 Konvencije ali u svojim granicama. Kazna novinara za širenje mišljenja drugih ne bi trebala da se desi bez jakog razloga.
ESLP je primetio da je predmet programa bila aktuelna tema koja je doprinela raspravi od javnog interesa. ESLJP nije verovao da je novinar imao nameru da pohvali marihuanu ili podstakne njenu upotrebu. ESLJP je naveo da su tumačenja domaćih sudova bila posebno rigidna, sa nedostatkom potrebne procene svih relevantnih faktora. Nije se pokazalo da je kompanija podnosioca predstavke delovala nedobronamerno ili neodgovorno. U zaključku, ESLJP je utvrdio da je novčana kazna bila neproporcionalna i da nije bila neophodna u demokratskom društvu, što je dovelo do kršenja Konvencije.
Preuzeto sa zvaničnog sajta Evropskog suda za ljudska prava