22 jan Sjeverna Makedonija prekršila pravo na mirno uživanje imovine
Evropski sud za ljudska prava donio je odluku u vezi sa predmetom pokrenutim protiv Sjeverne Makedonije od strane 10 lica. Oni su tužili državu jer ih nije u potpunosti obeštetila za zemljište koje je nacionalizovano u vrijeme kada je Sjeverna Makedonija bila dio Jugoslavije.
Sud je utvrdio da je država povrijedila njihovo pravo na mirno uživanje imovine, kako je navedeno u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. Kao rezultat toga, sud je svakom aplikantu dosudio po 3.000 eura za pretrpljenu nematerijalnu štetu. Međutim, to nije riješilo pitanje materijalne štete koja bi obuhvatila stvarne finansijske gubitke koje su aplikanti pretrpjeli.
Podnosioci predstavke tražili su skoro 1,3 miliona eura materijalne štete. Sud je obje strane obavijestio da podnesu pisane bilješke o tome i da ga obavijeste o bilo kakvom potencijalnom dogovoru u vezi s materijalnom štetom u roku od tri mjeseca.
U predmetu se radi o dvije parcele u Sjevernoj Makedoniji, koje su nacionalizovane u 50-im godinama prošlog vijeka od strane vlasti socijalističke Jugoslavije. Sadašnji pravni nasljednici prvobitnih vlasnika su dobili dio zemljišta putem procesa restitucije. Međutim, tuže državu u Strazburu jer im nije vratila ili ih obeštetila za preostali dio zemljišta, na kojem sada postoje komercijalni objekti i javni putevi.
- godine, Sjeverna Makedonija proglasila je proces restitucije završenim, rješavajući oko 30.000 slučajeva. Država nije otkrila tačan iznos isplaćen kao obeštećenje, ali nezvanične procjene govore o oko 300 miliona eura, uglavnom u obliku državnih obveznica.
Evropska komisija izrazila je zabrinutost, ističući da se preko 5.000 slučajeva denacionalizacije još uvijek nalazi u prvoj fazi rješavanja i čini najveći deo pritužbi dostavljenih Uredu Ombudsmena. Izvještaj Komisije istakao je potrebu za poboljšanjem procedura sprovođenja prava svojine u Sjevernoj Makedoniji, navodeći da su to dugotrajni i skupi procesi za građane. Glavni problem koji je sud utvrdio jeste nedostatak centralne institucije i koordinacije između brojnih institucija uključenih u suočavanje s ovim pravima.
Ured Ombudsmana potvrdio je da je primio više od 4.000 pritužbi povezanih s denacionalizacijom. Pravni stručnjaci upozorili su da, ako ovi slučajevi stignu do suda u Strazburu, država bi se potencijalno mogla suočiti s isplatom značajne odštete.
Izvor: Balkan Insight