25 dec Stagnacija u suočavanju s prošlošću u državama bivše Jugoslavije ugrožava pomirenje i mir
Komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava, Dunja Mijatović, nedavno je objavila izvještaj u kojem ocjenjuje stanje tranzicijske pravde u državama bivše Jugoslavije. Izvještaj dolazi deset godina nakon inicijalnog tematskog izvještaja na istu temu koji je izradio Ured komesara Vijeća Evrope za ljudska prava. Novi izvještaj istražuje postignuća i nedostatke u suočavanju s prošlošću u regiji, identificirajući prepreke postizanju pozitivnih rezultata.
Postignuti su pozitivni koraci u identifikaciji i pronalaženju nestalih osoba tokom rata, kao rezultat dobrih zakonodavnih okvira, savremenih forenzičkih tehnologija i učinkovitog uključivanja porodica nestalih. Finansijska podrška i politički pritisak vanjskih faktora u saradnji s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju odigrali su ključnu ulogu u osiguravanju procesa tranzicijske pravde. Osim toga, nakon završetka vojnih sukoba u regiji uloženi su napori kako bi se skrenula pažnja na seksualno nasilje počinjeno tokom sukoba, ističući potrebu za rodno osjetljivim pristupima u suočavanju s prošlošću.
Nevladine organizacije odigrale su ključnu ulogu u slučajevima kršenja ljudskih prava, a komesarka Mijatović istaknula je važnost jačanja političke i finansijske podrške za njih, pozdravljajući ih kao “trenutno najbolju nadu za bolju budućnost temeljenu na ljudskim pravima i vladavini prava”.
Međutim, postoje mnogi izazovi u suočavanju s prošlošću. Mnogi procesi tranzicijske pravde su usporeni. Hiljade osumnjičenih počinitelja ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida počinjenih tokom ratova 1990-ih, čekaju dalju istragu i procesuiranje u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Zaštita svjedoka ostaje aktuelni izazov, kao i pristup učinkovitim i adekvatnim reparacijama, posebno za žrtve seksualnog nasilja.
Također, javni dužnosnici umiješani u teška kršenja ljudskih prava ostaju na položajima u državnoj službi, kao odraz šireg fenomena etno-nacionalističkog diskursa, negiranja zločina i glorifikacije ratnih zločinaca. Odobravanje ovog narativa od strane političara na najvišim političkim nivoima i njegovo korištenje kao “strateške strategije za osvajanje glasova i održavanje vlasti” smatraju se “vrlo uznemirujućim”.
Komesarka Mijatović naglašava da neuspjeh potpunog suočavanja s ratnim zločinima i njihovim počiniteljima od 1990-ih do danas ima teške posljedice na poštovanje ljudskih prava, vladavinu prava, društvenu koheziju i ugrožava mir u regiji. Ona poziva države da revitaliziraju svoje napore u suočavanju s prošlošću putem različitih mjera, uključujući regionalnu suradnju, usvajanje pristupa temeljenog na žrtvama, jačanje podrške za snažno uključivanje civilnog društva u tranzicijsku pravdu te provedbu obrazovnih inicijativa i inicijativa za njegovanje kulture sjećanja.